TAJNA DŽEMA OD MALINA U SARAJEVSKOM RATNOM TEATRU

Sarajevski ratni teatar (SARTR) u suradnji sa Fondacijom Karim Zaimović, Festivalom MESS i WARM Centrom predstavlja: Karim Zaimović: TAJNA DŽEMA OD MALINA

08.03.2013.

KARIM ZAIMOVIĆ: TAJNA ŽIVOTA JEDNOG HEROJA U TAJNI DŽEMA OD MALINA




Foto: S. GUBELIĆ

Nihad Kreševljaković nakon igranja predstave "Tajna džema od malina", rediteljice Selme Spahić

ˇ"Ne samo zbog pretpremijere i premijere, već i zbog cijelog ovog procesa koji praktično, od ideje do realizacije traje više od godinu dana moram reći da sam izuzetno ponosan na cijeli tim koji je realizirao ovu predstavu. On jednostavno u ovakvim uvjetima ne bi bio moguć da svi učesnici u realizaciji nisu bili spremni da iz ljudskog poštovanja prema liku i djela Karima Zaimovića daju sve od sebe kako bi imali mogućnost našoj publici predstaviti Tajnu džema od malina. Nemoguće je nabrojati sve ljude kojim bi se želio zahvaliti, od porodice Zaimović, brojnih Karimovih prijatelja, naših kopruducenata i organizacija koje su osigurale finasijsku pomoć poput Otvorenog društva BiH, Fondacije Agnes B i drugih, tehničkog tima, vrhunskog umjetničkog tima gdje opet moram izdvojiti glumce/ice. Na kraju, iskreno vjerujem da je Selma Spahić sa ovom predstavom samo potvrdila da se radi o jednoj od najznačajnijih rediteljica u ovom dijelu Evrope. Nagrada koju smatramo najvećom koju smo mogli dobiti za ovu predstavu su smijeh i suze publike i rječi gospđe Ašide Zaimović, Karimove mame, koja mi je rekla da bi Karim bio ponosan na ovo što smo uradili."
reCAPTCHA challenge image Get a new challenge Get an audio challenge Help ČITAJTE » Isak Samokovlija | Kiko Sarajlić | Daco Džamonja | Zuko Džumhur Počast heroju Goranu Čengiću Počast heroju Goranu Čengiću U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu danas su dodijeljene Nagrade Duško Kondor... Ne mogu garantovati sigurnost ni bistama Ne mogu garantovati sigurnost ni bistama Biste književnika Ćamila Sijarića i Derviša Sušića danas su ponovo postavljene... Na Darivi otvorena ribolovna sezona Na Darivi otvorena ribolovna sezona U nedjelju, 3. marta 2013. godine, na sarajevskoj Darivi je otvorena ribolovna sezona,... Još novosti » Kamerni teatar 55: U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce Kamerni teatar 55: U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce Predstava govori o periodu samog početka rata u Bosni i Hercegovini i mučnoj golgoti,... Pozorište mladih: Crvenkapica na tačke, naopačke Pozorište mladih: Crvenkapica na tačke, naopačke “Crvenkapica na tačke naopačke” je tekst priređen prema motivima više... Narodno pozorište: Gianni Schicchi Narodno pozorište: Gianni Schicchi Praizvedba opere Gianni Schicchi se desila 1918. u New Yorku. Narodno pozorište... Još događaja » Na Darivi otvorena ribolovna sezona Na Darivi otvorena ribolovna sezona U nedjelju, 3. marta 2013. godine, na sarajevskoj Darivi je otvorena ribolovna sezona,... Održana skupština FK Sarajevo Održana skupština FK Sarajevo Na danas održanoj skupštini FK Sarajevo usvojena je predložena lista Upravnog... Sarajevski Centar prvak FBiH u malom fudbalu Sarajevski Centar prvak FBiH u malom fudbalu U utakmici 13. kola Prve malonogometne lige Federacije BiH, odigranoj u sportskoj... Još sporta » Kako je Baščaršija disala 1939. godine Kako je Baščaršija disala 1939. godine Jednominutni snimak koji prikazuje Sarajevo 1939. godine, neobičan je i stoga što... Lijepo je bilo u Sarajevu Lijepo je bilo u Sarajevu Danas ću se sjećati lijepih stvari, lijepog vremena, nasmijanih ljudi i najljepšeg... SARTR: 1984 SARTR: 1984 Predstava progovara orvelovskom vizijom svijeta koja neizbježno konotira sa našim... Još videa » Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Semka Sokolović-Bertok je bila velika jugoslovenska glumica. Semka Sokolović-BertokRođena... Sjećanje: Gabrijel Jurkić Sjećanje: Gabrijel Jurkić Gabrijel Jurkić je bio bosanski likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih... Hase Hase Otpjevano je jednom: “Ko igra za raju i zanemaruje taktiku, završiće karijeru... Još sjećanja » Samo dva čovjeka mogu se nazvati legendama Bosne Samo dva čovjeka mogu se nazvati legendama Bosne Ako neko očekuje da trebamo doći u klub da bismo vraćali dugove koje je neko drugi... Muzika za Vas: Prvenstveno dobra zabava! Muzika za Vas: Prvenstveno dobra zabava! U sarajevskom klupskom prostoru Fis kulture, 8. juna 2012. godine će biti održana... Damir Imamović: Sevdah je važan jer je dobra muzika Damir Imamović: Sevdah je važan jer je dobra muzika Potrebna je i politička i administrativna, ali i kulturno-umjetnička reforma koja... Još intervjua » Opsada Sarajeva Darujte krv, spasite život! FELJTON » Dnevnik s Pala | Od Grbavice do Koševa Sarajevska zima 2013 VODIČ NOVO POPULARNO MIŠLJENJA SERVISNI INFO REDOVI VOŽNJE MAPA SARAJEVA SARAJEVSKE PRIČE KAMERNI TEATAR 55 NARODNO POZORIŠTE POZORIŠTE MLADIH SARTR Sarajevski ratni teatar SVI DOGAĐAJI Kingston RAM memorije 1GB Ne propustite! Povratak tragača za tajnom džema od malina Povratak tragača za tajnom džema od malina Karim je bio biće koje se skoro hranilo umjetnošću. Kada bi ko u ratu imao priliku... Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Semka Sokolović-Bertok je bila velika jugoslovenska glumica. Semka Sokolović-BertokRođena... Nermin Čengić: Koldžo, hvala ti! Nermin Čengić: Koldžo, hvala ti! Dokle da sa strahom hodamo ulicama – ne toliko zbog nesigurnosti, kojom glavni... Džamonja: Čovjek k’o pišta Džamonja: Čovjek k’o pišta Ja sam bio vazda kokuz, a on kao da je štampao pare. (Znam da mu je stari bio neka... Mina Ćorić: Prvomartovsko sunce 2013. Mina Ćorić: Prvomartovsko sunce 2013. Prvi mart je posljednjih 21. godinu u jednom dijelu Bosne i Hercegovine neradni dan,... Nermin Čengić: Sretan vam Dan Kunte i Pante Nermin Čengić: Sretan vam Dan Kunte i Pante Od silne nezavisnosti, jedino ste od pameti zaista nezavisni. U svim ostalim segmentima... Knjiga Hemonovih života Knjiga Hemonovih života ‘Knjiga mojih života’ memoari su Aleksandra Hemona u kojima on pokušava... Nermin Čengić: O pravdi Nermin Čengić: O pravdi Apelaciono vijeće Haškog tribunala danas je oslobodilo Momčila Perišića, bivšeg... Kanton pod vodom Kanton pod vodom Dešava se, brana ostane podignuta, a onda da spasiš svoju, potopiš tuđu glavu.... Svijet u Sarajevu Svijet u Sarajevu Bio je to grad mladosti, kulture i ljubavi. Svi bivši Jugoslaveni su se lijepo osjećali... VISIT.ba - Free delivery! » SVI VAŽNI TELEFONI « Kursna lista Centralne banke BiH Vremenska prognoza Stanje na putevima Opustite se... Kingston RAM memorije 1GB LIVE Soccer Results teme 1992 akcija Alija Behmen Banja Luka Beograd BiH Centar (opština) Dario Džamonja djeca Dom mladih ekologija festival film FK Sarajevo FK Željezničar foto fudbal Grbavica Hrvatska Ilidža (opština) izložba JKP GRAS jubilej Kamerni teatar 55 kanton košarka Kriterion kultura MESS Mina Ćorić mladi Mostar (grad) MUP muzika Narodno pozorište Sarajevo Nermin Čengić novac Novo Sarajevo (opština) obrazovanje Opsada Sarajeva policija Premijer liga protest Radovan Karadžić rat reprezentacija saobraćaj Sarajevo Sarajevska zima Sarajevski epitaf SARTR SFF sigurnost Skenderija Srbija Stari Grad (opština) sud turizam Tuzla video Videoteka zdravlje Zenica zima zločin PROTEST.ba VISIT.ba NASLOVNICA MAGAZIN O SARAJEVU ZNAMENITOSTI KULTURA MUZIKA SPORT VODIČ SERVISI MAPA VEZE KONTAKT

Izvor: http://sarajevo.co.ba/karim-zaimovic-je-heroj-ovog-grada/
reCAPTCHA challenge image Get a new challenge Get an audio challenge Help ČITAJTE » Isak Samokovlija | Kiko Sarajlić | Daco Džamonja | Zuko Džumhur Počast heroju Goranu Čengiću Počast heroju Goranu Čengiću U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu danas su dodijeljene Nagrade Duško Kondor... Ne mogu garantovati sigurnost ni bistama Ne mogu garantovati sigurnost ni bistama Biste književnika Ćamila Sijarića i Derviša Sušića danas su ponovo postavljene... Na Darivi otvorena ribolovna sezona Na Darivi otvorena ribolovna sezona U nedjelju, 3. marta 2013. godine, na sarajevskoj Darivi je otvorena ribolovna sezona,... Još novosti » Kamerni teatar 55: U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce Kamerni teatar 55: U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce Predstava govori o periodu samog početka rata u Bosni i Hercegovini i mučnoj golgoti,... Pozorište mladih: Crvenkapica na tačke, naopačke Pozorište mladih: Crvenkapica na tačke, naopačke “Crvenkapica na tačke naopačke” je tekst priređen prema motivima više... Narodno pozorište: Gianni Schicchi Narodno pozorište: Gianni Schicchi Praizvedba opere Gianni Schicchi se desila 1918. u New Yorku. Narodno pozorište... Još događaja » Na Darivi otvorena ribolovna sezona Na Darivi otvorena ribolovna sezona U nedjelju, 3. marta 2013. godine, na sarajevskoj Darivi je otvorena ribolovna sezona,... Održana skupština FK Sarajevo Održana skupština FK Sarajevo Na danas održanoj skupštini FK Sarajevo usvojena je predložena lista Upravnog... Sarajevski Centar prvak FBiH u malom fudbalu Sarajevski Centar prvak FBiH u malom fudbalu U utakmici 13. kola Prve malonogometne lige Federacije BiH, odigranoj u sportskoj... Još sporta » Kako je Baščaršija disala 1939. godine Kako je Baščaršija disala 1939. godine Jednominutni snimak koji prikazuje Sarajevo 1939. godine, neobičan je i stoga što... Lijepo je bilo u Sarajevu Lijepo je bilo u Sarajevu Danas ću se sjećati lijepih stvari, lijepog vremena, nasmijanih ljudi i najljepšeg... SARTR: 1984 SARTR: 1984 Predstava progovara orvelovskom vizijom svijeta koja neizbježno konotira sa našim... Još videa » Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Semka Sokolović-Bertok je bila velika jugoslovenska glumica. Semka Sokolović-BertokRođena... Sjećanje: Gabrijel Jurkić Sjećanje: Gabrijel Jurkić Gabrijel Jurkić je bio bosanski likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih... Hase Hase Otpjevano je jednom: “Ko igra za raju i zanemaruje taktiku, završiće karijeru... Još sjećanja » Samo dva čovjeka mogu se nazvati legendama Bosne Samo dva čovjeka mogu se nazvati legendama Bosne Ako neko očekuje da trebamo doći u klub da bismo vraćali dugove koje je neko drugi... Muzika za Vas: Prvenstveno dobra zabava! Muzika za Vas: Prvenstveno dobra zabava! U sarajevskom klupskom prostoru Fis kulture, 8. juna 2012. godine će biti održana... Damir Imamović: Sevdah je važan jer je dobra muzika Damir Imamović: Sevdah je važan jer je dobra muzika Potrebna je i politička i administrativna, ali i kulturno-umjetnička reforma koja... Još intervjua » Opsada Sarajeva Darujte krv, spasite život! FELJTON » Dnevnik s Pala | Od Grbavice do Koševa Sarajevska zima 2013 VODIČ NOVO POPULARNO MIŠLJENJA SERVISNI INFO REDOVI VOŽNJE MAPA SARAJEVA SARAJEVSKE PRIČE KAMERNI TEATAR 55 NARODNO POZORIŠTE POZORIŠTE MLADIH SARTR Sarajevski ratni teatar SVI DOGAĐAJI Kingston RAM memorije 1GB Ne propustite! Povratak tragača za tajnom džema od malina Povratak tragača za tajnom džema od malina Karim je bio biće koje se skoro hranilo umjetnošću. Kada bi ko u ratu imao priliku... Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Semka Sokolović-Bertok je bila velika jugoslovenska glumica. Semka Sokolović-BertokRođena... Nermin Čengić: Koldžo, hvala ti! Nermin Čengić: Koldžo, hvala ti! Dokle da sa strahom hodamo ulicama – ne toliko zbog nesigurnosti, kojom glavni... Džamonja: Čovjek k’o pišta Džamonja: Čovjek k’o pišta Ja sam bio vazda kokuz, a on kao da je štampao pare. (Znam da mu je stari bio neka... Mina Ćorić: Prvomartovsko sunce 2013. Mina Ćorić: Prvomartovsko sunce 2013. Prvi mart je posljednjih 21. godinu u jednom dijelu Bosne i Hercegovine neradni dan,... Nermin Čengić: Sretan vam Dan Kunte i Pante Nermin Čengić: Sretan vam Dan Kunte i Pante Od silne nezavisnosti, jedino ste od pameti zaista nezavisni. U svim ostalim segmentima... Knjiga Hemonovih života Knjiga Hemonovih života ‘Knjiga mojih života’ memoari su Aleksandra Hemona u kojima on pokušava... Nermin Čengić: O pravdi Nermin Čengić: O pravdi Apelaciono vijeće Haškog tribunala danas je oslobodilo Momčila Perišića, bivšeg... Kanton pod vodom Kanton pod vodom Dešava se, brana ostane podignuta, a onda da spasiš svoju, potopiš tuđu glavu.... Svijet u Sarajevu Svijet u Sarajevu Bio je to grad mladosti, kulture i ljubavi. Svi bivši Jugoslaveni su se lijepo osjećali... VISIT.ba - Free delivery! » SVI VAŽNI TELEFONI « Kursna lista Centralne banke BiH Vremenska prognoza Stanje na putevima Opustite se... Kingston RAM memorije 1GB LIVE Soccer Results teme 1992 akcija Alija Behmen Banja Luka Beograd BiH Centar (opština) Dario Džamonja djeca Dom mladih ekologija festival film FK Sarajevo FK Željezničar foto fudbal Grbavica Hrvatska Ilidža (opština) izložba JKP GRAS jubilej Kamerni teatar 55 kanton košarka Kriterion kultura MESS Mina Ćorić mladi Mostar (grad) MUP muzika Narodno pozorište Sarajevo Nermin Čengić novac Novo Sarajevo (opština) obrazovanje Opsada Sarajeva policija Premijer liga protest Radovan Karadžić rat reprezentacija saobraćaj Sarajevo Sarajevska zima Sarajevski epitaf SARTR SFF sigurnost Skenderija Srbija Stari Grad (opština) sud turizam Tuzla video Videoteka zdravlje Zenica zima zločin PROTEST.ba VISIT.ba NASLOVNICA MAGAZIN O SARAJEVU ZNAMENITOSTI KULTURA MUZIKA SPORT VODIČ SERVISI MAPA VEZE KONTAKT

Izvor: http://sarajevo.co.ba/karim-zaimovic-je-heroj-ovog-grada/
reCAPTCHA challenge image Get a new challenge Get an audio challenge Help ČITAJTE » Isak Samokovlija | Kiko Sarajlić | Daco Džamonja | Zuko Džumhur Počast heroju Goranu Čengiću Počast heroju Goranu Čengiću U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu danas su dodijeljene Nagrade Duško Kondor... Ne mogu garantovati sigurnost ni bistama Ne mogu garantovati sigurnost ni bistama Biste književnika Ćamila Sijarića i Derviša Sušića danas su ponovo postavljene... Na Darivi otvorena ribolovna sezona Na Darivi otvorena ribolovna sezona U nedjelju, 3. marta 2013. godine, na sarajevskoj Darivi je otvorena ribolovna sezona,... Još novosti » Kamerni teatar 55: U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce Kamerni teatar 55: U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce Predstava govori o periodu samog početka rata u Bosni i Hercegovini i mučnoj golgoti,... Pozorište mladih: Crvenkapica na tačke, naopačke Pozorište mladih: Crvenkapica na tačke, naopačke “Crvenkapica na tačke naopačke” je tekst priređen prema motivima više... Narodno pozorište: Gianni Schicchi Narodno pozorište: Gianni Schicchi Praizvedba opere Gianni Schicchi se desila 1918. u New Yorku. Narodno pozorište... Još događaja » Na Darivi otvorena ribolovna sezona Na Darivi otvorena ribolovna sezona U nedjelju, 3. marta 2013. godine, na sarajevskoj Darivi je otvorena ribolovna sezona,... Održana skupština FK Sarajevo Održana skupština FK Sarajevo Na danas održanoj skupštini FK Sarajevo usvojena je predložena lista Upravnog... Sarajevski Centar prvak FBiH u malom fudbalu Sarajevski Centar prvak FBiH u malom fudbalu U utakmici 13. kola Prve malonogometne lige Federacije BiH, odigranoj u sportskoj... Još sporta » Kako je Baščaršija disala 1939. godine Kako je Baščaršija disala 1939. godine Jednominutni snimak koji prikazuje Sarajevo 1939. godine, neobičan je i stoga što... Lijepo je bilo u Sarajevu Lijepo je bilo u Sarajevu Danas ću se sjećati lijepih stvari, lijepog vremena, nasmijanih ljudi i najljepšeg... SARTR: 1984 SARTR: 1984 Predstava progovara orvelovskom vizijom svijeta koja neizbježno konotira sa našim... Još videa » Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Semka Sokolović-Bertok je bila velika jugoslovenska glumica. Semka Sokolović-BertokRođena... Sjećanje: Gabrijel Jurkić Sjećanje: Gabrijel Jurkić Gabrijel Jurkić je bio bosanski likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih... Hase Hase Otpjevano je jednom: “Ko igra za raju i zanemaruje taktiku, završiće karijeru... Još sjećanja » Samo dva čovjeka mogu se nazvati legendama Bosne Samo dva čovjeka mogu se nazvati legendama Bosne Ako neko očekuje da trebamo doći u klub da bismo vraćali dugove koje je neko drugi... Muzika za Vas: Prvenstveno dobra zabava! Muzika za Vas: Prvenstveno dobra zabava! U sarajevskom klupskom prostoru Fis kulture, 8. juna 2012. godine će biti održana... Damir Imamović: Sevdah je važan jer je dobra muzika Damir Imamović: Sevdah je važan jer je dobra muzika Potrebna je i politička i administrativna, ali i kulturno-umjetnička reforma koja... Još intervjua » Opsada Sarajeva Darujte krv, spasite život! FELJTON » Dnevnik s Pala | Od Grbavice do Koševa Sarajevska zima 2013 VODIČ NOVO POPULARNO MIŠLJENJA SERVISNI INFO REDOVI VOŽNJE MAPA SARAJEVA SARAJEVSKE PRIČE KAMERNI TEATAR 55 NARODNO POZORIŠTE POZORIŠTE MLADIH SARTR Sarajevski ratni teatar SVI DOGAĐAJI Kingston RAM memorije 1GB Ne propustite! Povratak tragača za tajnom džema od malina Povratak tragača za tajnom džema od malina Karim je bio biće koje se skoro hranilo umjetnošću. Kada bi ko u ratu imao priliku... Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Sjećanje: Semka Sokolović-Bertok Semka Sokolović-Bertok je bila velika jugoslovenska glumica. Semka Sokolović-BertokRođena... Nermin Čengić: Koldžo, hvala ti! Nermin Čengić: Koldžo, hvala ti! Dokle da sa strahom hodamo ulicama – ne toliko zbog nesigurnosti, kojom glavni... Džamonja: Čovjek k’o pišta Džamonja: Čovjek k’o pišta Ja sam bio vazda kokuz, a on kao da je štampao pare. (Znam da mu je stari bio neka... Mina Ćorić: Prvomartovsko sunce 2013. Mina Ćorić: Prvomartovsko sunce 2013. Prvi mart je posljednjih 21. godinu u jednom dijelu Bosne i Hercegovine neradni dan,... Nermin Čengić: Sretan vam Dan Kunte i Pante Nermin Čengić: Sretan vam Dan Kunte i Pante Od silne nezavisnosti, jedino ste od pameti zaista nezavisni. U svim ostalim segmentima... Knjiga Hemonovih života Knjiga Hemonovih života ‘Knjiga mojih života’ memoari su Aleksandra Hemona u kojima on pokušava... Nermin Čengić: O pravdi Nermin Čengić: O pravdi Apelaciono vijeće Haškog tribunala danas je oslobodilo Momčila Perišića, bivšeg... Kanton pod vodom Kanton pod vodom Dešava se, brana ostane podignuta, a onda da spasiš svoju, potopiš tuđu glavu.... Svijet u Sarajevu Svijet u Sarajevu Bio je to grad mladosti, kulture i ljubavi. Svi bivši Jugoslaveni su se lijepo osjećali... VISIT.ba - Free delivery! » SVI VAŽNI TELEFONI « Kursna lista Centralne banke BiH Vremenska prognoza Stanje na putevima Opustite se... Kingston RAM memorije 1GB LIVE Soccer Results teme 1992 akcija Alija Behmen Banja Luka Beograd BiH Centar (opština) Dario Džamonja djeca Dom mladih ekologija festival film FK Sarajevo FK Željezničar foto fudbal Grbavica Hrvatska Ilidža (opština) izložba JKP GRAS jubilej Kamerni teatar 55 kanton košarka Kriterion kultura MESS Mina Ćorić mladi Mostar (grad) MUP muzika Narodno pozorište Sarajevo Nermin Čengić novac Novo Sarajevo (opština) obrazovanje Opsada Sarajeva policija Premijer liga protest Radovan Karadžić rat reprezentacija saobraćaj Sarajevo Sarajevska zima Sarajevski epitaf SARTR SFF sigurnost Skenderija Srbija Stari Grad (opština) sud turizam Tuzla video Videoteka zdravlje Zenica zima zločin PROTEST.ba VISIT.ba NASLOVNICA MAGAZIN O SARAJEVU ZNAMENITOSTI KULTURA MUZIKA SPORT VODIČ SERVISI MAPA VEZE KONTAKT

Izvor: http://sarajevo.co.ba/karim-zaimovic-je-heroj-ovog-grada/
08.03.2013.

Oslobođenje: PREMIJERA PREDSTAVE "TAJNA DŽEMA OD MALINA" U SARTR-u

26.02.2013. | PIŠE: Nisad SELIMOVIĆ

PREMIJERA PREDSTAVE "TAJNA DŽEMA OD MALINA" U SARTR-u

Ulaznica u svijet Karima Zaimovića

Sarajevski ratni teatar, predvođen inovativnim i poduzetnim direktorom Nihadom Kreševljakovićem odlučio je odati počast jednom od najtalentovanijih sarajevskih pisaca





Foto: V. HASANBEGOVIĆ

Predstava je svojevrsni hommage kreativnoj hrabrosti Karima Zaimovića

Sarajevski ratni teatar već duže vrijeme radi na produkciji predstave "Tajna džema od malina", koju će po zbirci priča Karima Zaimovića, talentovanog i prerano preminulog sarajevskog pisca i zaljubljenika u strip, režirati Selma Spahić.

Tragična pogibija Zaimovića spriječila je puni razvoj i ostvarenje jednog enormnog literarnog dara. Ipak, i sama "Tajna džema od malina" osigurala je Zaimoviću značajno mjesto u historiji bosanskohercegovačke književnosti. Knjiga je nastala u periodu opsade, i upravo je to razlog za njeno postavljanje na scenu Sarajevskog ratnog teatra. Mnogi naši suvremenici smatraju da je najtragičnija sudbina bosanskohercegovačke književnosti dvadesetog stoljeća upravo sudbina Karima Zaimovića.

Slika grada kroz filter mašte

- Ideju mi je još prije više od godinu dana spomenuo Nihad Kreševljaković, objašnjava nastanak predstave rediteljica Selma Spahić.

- Jako sam željela da radim na toj predstavi, jer mnogo volim knjigu, ali tada nisam mogla da zamislim u kom pravcu bi se ona mogla dramatizirati. Znala sam samo da se maštovitosti knjige treba naći pandan u pozorišnom jeziku i da bi predstava trebala imati elemente drugih umjetnosti, prvenstveno stripa. Također, bilo mi je važno da se bavim materijalom koji na tako poseban način oslikava Sarajevo, dajući nam sliku grada kroz filter mašte, koji mu naglašava sve pozitivne osobine, ne lišavajući ga onih negativnih, kaže Spahić naglašavajući da se predstava neće fokusirati samo na jednu od priča iz zbirke, nego će nastojati postići jedan viši cilj.

- Trudimo se ugraditi sve priče u predstavu, bilo kroz motive bilo kroz klasičnu dramatizaciju i da istovremeno imamo dijelove tekstova Karima Zaimovića iz Dana. Cijela predstava je dramaturški povezana jednom pričom, a na putu do nje susrećemo razne junake, ili tačnije anti-junake (vampira, tajnu agenticu, novinara istraživača, nevidljivog čovjeka i čovjeka sa Šiljinim licem). Nadam se da će predstava biti uzbudljiva za gledanje i da će istovremeno generacijama publike koji nisu upoznati sa knjigom biti ulaznica u svijet Karima Zaimovića. Mi radimo predstavu koja je omaž cijeloj njegovoj kreativnoj i novinarskoj hrabrosti i društvenom angažmanu koji su nama jako inspirativni i za koje sam sigurna da će biti inspirativni i publici, pojašnjava Spahić.

Važna predstava za Sarajevo

Probe za predstavu intenzivno traju već neko vrijeme i sada su već pri kraju. Iako je premijera predstave bila zakazana za 28. februar, pomjerena je iz tehničkih razloga za 2. mart u 20 sati. Reprize će biti izvedene u naredna tri dana, 3, 4. i 5. marta. U predstavi igraju Snežana Alič, Alban Ukaj, Jasenko Pašić, Ermin Bravo, Adi Hrustemović i Benjamin Bajramović. Upravo je potonji dao uvid u ono što nas očekuje, iz glumačkog ugla.

- Iskustva rada na ovoj predstavi su značajna, ne samo iz glumačkog rakursa. Proces proba je ponudio prostor u kome smo mogli spoznati dijelove sebe koje smo zanemarili, zaboravili, ili ih nismo ni otkrili. Zaronili smo u materijal i, profesionalno, smo ostvarili napretke u drugačijim aspektima glumačkog posla. Očekivanja su visoka uz, naravno, odgovornosti prema važnosti predstave za ovaj grad, kazao je Bajramović za Oslobođenje.

Scenografiju za predstavu potpisuje Mirna Ler, kostimografiju Emina Hodžić-Adilović, a muziku je uradio Damir Imamović. Vizuelni identitet i animacije potpisuje Emina Kujundžić, scenski pokret Branko Potočan, VJ-ing Edita Gazibara, za dizajn je bila zadužena FABRIKA, a producent predstave je Nihad Kreševljaković.

Revnosni proučavatelj stripa

Karim Zaimović rođen je 1971. i odrastao je u Sarajevu gdje se formirala njegova fascinacija stripom i likovnošću. Upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, zatim i studij komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U svim njegovim biografskim crticama stoji: "Od najranije mladosti intenzivno se bavi crtanjem i neumorno čita, naročito lijepu književnost".

Zaimović je posvećeno pisao o stripu, postao je njegov najbolji i najrevnosniji proučavatelj te se njegova djelatnost može označiti kao kritičko propitivanje stripa i umjetnosti u najširem smislu. Objavljuje u mnogim časopisima, nedjeljnim i dnevnim listovima. Bio je stalni saradnik nezavisnog radija Zid, a u prijeratnom periodu povremeno je surađivao na Trećem programu TV Sarajevo i programima Radio Sarajeva. Jedan je od osnivača sarajevskih Dana gdje je objavljivao tekstove do smrti. Poginuo je od agresorske granate samo tri mjeseca prije potpisivanja Daytonskog sporazuma.
08.03.2013.

SARTR: Tajna džema od malina, Karim Zaimović/Selma SpahićKarimova magična igra

Naslovna strana


Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Photo: Velija Hasanbegović

Nakon prvobitnog šoka koji izaziva fantastična neobičnost same postavke predstave, slijedi magija koja u svojoj trosatnoj izvedbi teče i živi međ' javom i međ' snom. Pred gledaoce iskrsavaju sve neobičniji likovi i pripovijesti Karimovih vanserijskih spisateljskih avantura, koji uz sjajnu naraciju i zaista fantastičnu, bravuroznu igru glumačke ekipe postaju nešto što se snažno urezuje u moždanu površinu gledaoca i ispunjava sav prostor srca

Velike se intelektualne muke i dileme priječe pred čovjeka kada mora pisati o nekome ko više nije među živima ili se pak osvrtati i umjetničkim instrumentima obrade podvrgavati njegovo djelo. Hoda se pri tome po rubu teksta, i strahuje se od izvjesne nemogućnosti da se pronađe prava mjera u kazivanju i opasnosti da se sklizne niz liticu neukusa i patetike. Što bi pak konačnom obliku izraza dalo određenu neautentičnost i utopilo se u opštu sliku pojeftinjavanja lika i djela koji je predmetom bavljenja. Ako uz to postoji neka unutarnja, emotivna, veza sa onim koga se nastoji oživotvoriti u jeziku ili na sceni onda ti nemiri i nelagode postaju u autoru još izraženije i snažnije.

Tako i svako podsjećanje na jednog od najosobenijih autora i intelektualaca ovih prostora, genijalnog, Karima Zaimovića sa sobom, evo već osamnaest godina, nosi jedan duboki oprez. Prije svega jer je riječ o toliko karakterističnoj i osebujnoj ličnosti, sjajne imaginacije i širokog umjetničkog raspona, kao najplodnija polja Panonije, da gotovo svaka neoprezna i dovoljno neodvagana riječ može biti ona koja će iznevjeriti sliku o Karimu. Sa druge strane, kada se pred vas prospu činjenice i gotovo fantastična priča o ovom čovjeku ne možete ostati ravnodušnim, a ne možete se ni prepustiti neurasteničnosti emocija jer bavljenje i životom i djelom Karima Zaimovića zahtjeva baš onu veliku, za njega karalkterističnu, ironijsku distancu od života samog. Tu veličanstvenu zajebanciju sa svijetom u kojem živimo.

Photo: Velija Hasanbegović

Jedna velika bajka

Predstava "Tajna džema od malina" koju je na scenu Sarajevskog ratnog teatra postavila rediteljica Selma Spahić, a koja kao temu ima priče Karima Zaimovića - nastale u periodu rata kako u njegovoj emisiji "Josif i njegova braća" na radiju Zid, tako i na stranicama magazina Dani - upravo je sve ono što vidimo kada pokušavamo promišljati samog Karima.

Ulazeći u fantastični svijet Karimovih priča, otključavajući njegove nestvarne predjele, jednako bajkovite i daleke, a opet tako opipljive i bliske, Selma Spahić gledaoca vodi kroz jednu od najsnažnijih i umjetnički najdojmljivijih predstava koje je Sarajevo ikada vidjelo. Možda se nekima ovaj sud, ovako uopšten, može učiniti i pretjeranim i neukusnim, ali ono što je ova rediteljica, slobodno možemo reći, poklonila ovom gradu, stavljajući u centar čovjeka koji je njegov istinski simbol, jeste ravno prvorazrednom kulturnom događaju. I to takvom da će ga u skorijoj budućnosti teško bilo šta nadmašiti.

Simbolički je samo po sebi bilo veliki korak uopšte postaviti na scenu nešto tako neuhvatljivo i neobično kao što je Tajna džema od malina. Ali to ipak nije bilo dovoljno, jer se nakon višemjesečnog, iscrpnog, rada rediteljice Spahić i njene ekipe, sa određenom dozom sumnje i nelagodnosti iščekivalo šta će to na kraju biti. No, sve sumnje, sav skepticizam i bojazan da je to možda samo još jedna u nizu floskulnih i patetičnih priča o Karimu, bivaju već na samom prvom koraku, zapravo na samom ulasku u salu SARTR-a olujno snažno pometeni. Sve ostalo je jedna velika bajka, putovanje kroz jedan život kakav postoji samo u onom podzemnom i od brojnih očiju skrivenom Sarajevu iz "Tajne džema od malina".

Svi horizonti očekivanja, i misao da je to tek jedna pozorišna predstava koju treba odgledati, uprkos tome što je u njenom središtu Karim Zaimović, bivaju posve narušeni čim gledalac shvati da neće biti uljuljkan u udobnu teatarsku stolicu, već da će putovanje tajanstvenim Karimovim putevima biti posmatrano iz pozicije i atmosfere u kojoj su - u ludilu sarajevske ratne strahote - same priče nastajale. Dakle, u ležećem položaju, na USAID-ovim vrećama od brašna, uz slabo osvjetljenje i potmule detonacije brojnih granata. A onda, kada se zauzme takav položaj gledalac iznova biva posve šokiran. Umjesto standardne postavke, u kojoj radnju predstave posmatramo na sceni ispred nas, mi zapravo učestvujemo u jednoj nebeskoj igri. Glumci vise na plafonu i oživljavaju nam priče Karima Zaimovića.

Photo: Velija Hasanbegović

Svijet okrenut naopačke

Upravo taj momenat, odluka da se predstava postavi u takvom, letećem, ambijentu ističe jedno duboko razumijevanje, sistematsko poniranje, i saživljavanje rediteljice i cijele ekipe predstave sa svijetom kakav postoji u pričama. I to zapravo jeste Karim Zaimović! To jeste ta izvitoperenost svijeta, okrenutost naopačke svega onoga što ga čini teškim i nepodnošljivim mjestom za život. Taj britki Karimov zahvat koji na strahotu rata odgovara snagom imaginacije. Na ubijanja i sveprisutnu smrt fantastičnom pričom i nadom da postoji i ona druga, vedrija strana života, ispunjena nadom i snagom koja obesmišljava zlo.

Zatim, nakon prvobitnog šoka koji izaziva fantastična neobičnost same postavke predstave, slijedi magija koja u svojoj trosatnoj izvedbi teče i živi međ' javom i međ' snom. Pred gledaoce iskrsavaju sve neobičniji likovi i pripovijesti Karimovih vanserijskih spisateljskih avantura, koji uz sjajnu naraciju i zaista fantastičnu, bravuroznu igru glumačke ekipe postaju nešto što se snažno urezuje u moždanu površinu gledaoca i ispunjava sav prostor srca. Zgusnuti jedni uz druge, svako na svojoj vreći, gledaoci tako postaju dio priče, a Karimov duh lebdi i prožima svaki kutak pozorišne sale. Ispunjava je i pobjednički nam kazuje da je tu u nama i svuda oko nas. To je ono Sarajevo kakvo bi trebalo biti, kakvo zaslužuje i ima pravo da mu se učitava neki, samo njemu svojstven, duh.

U konačnici, nakon što nam bivaju ispričane priče o Jakobu Esaloviću sa Šiljinim licem, nevidljivom čovjeku Amiru Amriću, tajnoj formuli džema od malina, paklenom nacističkom planu u sarajevskim katakombama, te zaključnom, sudbonosnom i proročanskom, o pogibiji fiktivnog Karima Zaimovića i svim drugim pričama koje predstava objedinjava, dolazi do eksplozije emocija i zaista je nemoguće suzdržati se i ostati miran. Tako aplauz od kojeg dlanovi počinju da gore zapravo postaje krik one, konstantinovićevski shvaćene, životinje naše ljudskosti koja podivljala, ali na granici suza, traži izlaz u slobodne predjele i odgovor na pitanje zašto uvijek prvo odlaze najbolji.

* Tekst prenosimo iz Magazina DANI

08.03.2013.

Utisci nakon pretpremijere Tajne džema od malina

Utisci nakon pretpremijere Tajne džema od malina

Najveći teatarski poduhvat sarajevske kuće SARTR, sinoć je doživio svoju pretpremijeru,uoči premijernog izvođenja koje je najavljeno za večeras (subota 2. mart). 

Prepuno gledalište u kojem su bili kolege teatarski radnici, članovi porodica učesnika i predstavnici medija, sa suzama u očima i burnim ovacijama nagradilo je aktere ove predstave, koja je po generalnom mišljenju na jedan divan način "oživjela Karima Zaimovića", rano preminulog autora zbirke priča po kojoj je nastala.

Bajkovitost svijeta Karima Zaimovića u ovoj predstavi doživljava se na poseban način s obzirom da publika predstavu gleda ležeći. Mnogima će ova poza u potpunosti odgovarati jer po minutaži predstava prevazilazi uobičajene vremenske okvire. Redateljica ovakvom hrabrom odlukom o trajanju predstave hrabro zadaje novi standard, opravdavajući ga ogromnom količinom sadržaja koji je naprosto morao biti obuhvaćen. Svi koji su čitali dotičnu zbirku pripovijedaka složit će se da je njihova precizna razruđenost u pogledu detalja i podataka jedna od važnih značajki Zaimovićevog stila.

Po svemu neobična predstava već sada je postala hit za koji se traži karta više, pa su tako, zbog velikog interesa, obustavljene rezervacije ulaznica za sva igranja u martu. 

Glumica Snežana Alič i glumci Alban Ukaj, Jasenko Pašić, Ermin Bravo, Adi Hrustemović, Benjamin Bajramović, kroz ovu predstavu prikazat će vrhunske igračke sposobnosti - i to ne samo glumačke. Naime, u "Tajni džema od malina" glumci lete, izvode vratolomije, pantomimu, sviraju, glume strip junake...

I ranije potvrđeni talenat, mašta, kreativnost i umijeće Selme Spahić kroz ovu predstavu dolaze do punog izražaja, svrstavajući je na samo čelo redateljskih imena bivše Jugoslavije. 

Predstavu „Tajna džema od malina“  realizira Sarajevski ratni teatar SARTR u koprodukciji sa Fondacijom Karim Zaimović, Internacionalnim teatarskim festivalom MESS i WARM.

Dramatizaciju i dramaturgiju potpisuju: Bojana Vidosavljević, Dario Bevanda i Adnan Lugonić, scenografiju Mirna Ler, kostimografiju, Emina Hodžić Adilović, muziku za ovu predstavu uradio je Damir Imamović, vizuelni identitet/ animacije potpisuje Emina Kujundžić, scenski pokret: Branko Potočan, VJ-ing: Edita Gazibara, dizajn: FABRIKA, ilustracija: Dragan Rokvić, a producent predstave je Nihad Kreševljaković, direktor Sarajevskog ratnog teatra.

U fotogaleriji pogledajte neke od scena iz predstave

Vezano:
Selma Spahić: Karim Zaimović bi trebao biti idol mladima
Svi plakati za predstavu 'Tajna džema od malina'
Predstavljamo strip: Sarajevo tango

 

Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba
08.03.2013.

Selma Spahić: Karim Zaimović bi trebao biti inspiracija mladima

Selma Spahić: Karim Zaimović bi trebao biti idol mladima

 Nimalo jednostavnog zadatka da jedinstvenu naraciju Karima Zaimovića, mladog pisca kojeg je ubila jedna od posljednjih granata koje su pale na opkoljeno Sarajevo, pretoči u teatarski jezik, latila se redateljica Selma Spahić, pod okriljem sarajevskog teatra SARTR. Dugočekivana teatarska adaptacija Zaimovićeve uzbudljive proze sačuvane u kultnoj zbirci pripovjedaka 'Tajna džema od malina' u subotu 2. marta premijerno izlazi pred publiku. 

Po mnogo čemu, ova je predstava drugačija. 

Najprije zato jer je nastala na jednom posve neuobičajenom tekstu i kontekstu njegovog nastanka. Pacifista svim svojim bićem, Karim Zaimović je tih ratnih godina u 'Tajni' iznio ironijski pogled na velike historijske mitove, ideologije i teorije zavjere, ali isto tako, kroz posljednju pripovijetku u knjizi, predskazao sopstvenu smrt. Njigov mozartovskigenij prostirao se kroz mnoga područja - od stripa. muzike, književnosti, do novinarstva, pa će i predstava komunicirati kroz različite medije.

Bajkovitost Karimovog svijeta bit će doživljena na poseban način s obzirom da publika predstavu 'Tajna' - gleda ležeći. Mnogima će ova poza u potpunosti odgovarati jer po minutaži predstava prevazilazi uobičajene vremenske okvire. Redateljica ovakvom hrabrom odlukom o trajanju predstave hrabro zadaje novi standard, opravdavajući ga ogromnom količinom sadržaja koji je naprosto morao biti obuhvaćen. Svi koji su čitali dotičnu zbirku pripovijedaka složit će se da je njihova precizna razruđenost u pogledu detalja i podataka jedna od važnih značajki Zaimovićevog stila.

To znači da, ukoliko se spremate da pogledate 'Tajnu džema od malina', pokušate da nikuda ne žurite, ne gledate na sat i da to veče posvetite teatru, da odjenete garderobu praktičnu i udobnu za ležanje na jastucima, te da se prepustite iskusnoj redateljičinoj ruci koja će vas uvesti u koloplet misterioznih tema, likova i događaja, čija je zajednička nit - Sarajevo kao pupak svijeta!

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, radiosarajevo.ba 

Radiosarajevo.ba: Kako je zbirka od jedanaest pripovijedaka pretočena u predstvu? 
Selma Spahić: Od početka je moj cilj bio da svih jedanaest pokušam smjestiti u cjelinu, te da posljednja priča, radio-emisija, povezuje sve ostale. To je bio osnov iz kojeg smo krenuli. Dramatizacijom svake pojedinačne priče došli smo do velikog obima materijala koji je toliko uzbudljiv da nam je žao da bacamo bilo koju od priča. Predstava je obimn, velika, trudili smo se da inkorporiramo sve stvari koje je Karim Zaimović volio - umjetnost, strip, muziku...

Karim je bio biće obrazovano u renesansnom smislu, enciklopedijski. U to vrijeme, bez ikakvih elektronskih medija koje bi mu omogućavali informacije, on je pisao sjajne kritike koje su bile relevantne po svjetskim standardima. Zato su nam važni su ljudi koji dođu da gledaju predstavu, mladi ljudi koji će uzeti knjigu, pročitati je i nastaviti da šire tu njegovu misiju. 

Radiosarajevo.ba: Pošto ste poznato da ste kao redateljica izuzetno temeljita i u samom istraživanju projekta, zanima me kako je bilo ovaj put. Kako ste se pripremali, koga ste sve intervjuirali? 
Spahić: 
Istraživanja sam započela ljetos kada sam iščitavala stripove, čime sam postepeno ulazila u Karimov svijet. U toj fazi sam kontaktirala prvenstveno sa njegovom sestrom Lajlom Zaimović i mamom, a potom sam se povezala sa njegovim kolegama i kolegicama, prijateljima i prijateljicama i radila intervjue. Sa onima koji nisu u državi to je bilo putem e-maila, sa drugima lično. A onda smo većinu tih ljudi koji su nam pomogli i uključili u realizaciju predstve, tako da se u njoj na određeni način pojavljuju Adi SarajlićBojan Hadžihalilović koji je direktno involviran kroz dizajn plakata i afiše, Dragan Rokvić koji je uradio ilustracije. Dakle, i ljudi koji su u to vrijeme radili sa Karimom su dio predstave. 

Radiosarajevo.ba: Ranije ste u svoje projekte unosili elemente dokumentarnog teatra, a Zaimovićeva naracija je pseudo-dokumentaristička. Jeste li povezali ta dva pristupa? 
Spahić:
 Da. Ono što je kod Karima vrlo karakteristično je manipulacija istorijskim činjenicama. Trudili smo se da i u predstavi to sačuvamo, da manipuliramo podacima, bilo stvarnim, bilo onima koje su plod njegove fikcije. U istorijskim zapisima Sarajeva pronašli smo mnoge reference i motive po kojima je on radio svoje priče, tako da skoro ništa u predstavi nije potpuna fikcija. 

Radiosarajevo.ba. Pripovijetka 'Tajna džema od malina' predstavlja kritiku ideološki usmjerenih kolektivnih svijesti kroz historiju čovječanstva.  Na koji je način je možemo posmatrati iz današnje perspektive?
Spahić: 
Vrlo je zanimljiv spoj nečega što je beskrajno maštovito i duhovito i istovremeno društveno-kritičko. Njegovo je štivo istovremeno zabavno i veoma pametno i to je posebnost tog autora. Rijetko nailazite na takvu vrstu materijala. Tajna džema od malina je svojevrsno izvrgavanje ruglu istorije i besmisla ratova kroz milenije. Priča završava ratom devedesetih godina u bivšoj Jugoslaviji, a sa današnje tačke posmatrano, dovodi nas do besmisla tih konflikata koji postoje i danas, samo što nisu oružani. 

"Njegov naum je bio lukav. Dobro raspoređenim historijskim zamkama - jer historija je, znamo to dobro, tek materijal za manipulaciju, literarnu ili političku, to je sasvim svejedno - ovaj intrigantni pisac namjeravao je da usamljenost i nevažnost Sarajeva, baš kao i svoju osobnu, nadiđe dramatičnim otkrićima. Isključivi zadatak tih otkrića bio je da našu skrajnutu varošicu - skrajnutu samo u geografskom, ne i u historijskom smislu - ponovo vrate u centar svjetskih zbivanja gdje joj je jedino i mjesto. Put do vraćanja te nasilno otete slave vodio je preko mreže davno izgrađenih, potom zaboravljenih, pa onda zahvaljujući ovom rukopisu ponovo otkrivenih podzemnih kanala. A tamo su čekali džinovski pacovi" (Ozren Kebo, u pogovoru knjizi)

Radiosarajevo.ba. Struktura predstave je fragmentarna i na svojevrstan način nedovršena. Recite nam nešto više o tome. 

Spahić:  Voljela bih da se ova predstava nastavi razvijati u različitim pravcima. Postoje dijelovi koji su imrpovizacija i koji će svaki put biti drugačiji.  Zapravo, ta interakcija je zanimljiva upravo zbog manipulacije – šta je u teatru manipulacija, na koji način funkcioniše, u šta vjerujemo, u koje ravni stvarnosti povjerujemo, a u koje ne... bilo da je to radijska ravan, ili ravan autora koji nas vodi kroz predstavu, istraživačka ravan, novinarska. Ima raznih uloga koje su, u stvari bile Karimove životne uloge, a koje ćemo ostavljati otvorenima. Utoliko se nadam da će predstava svaki put biti različita.   

Radiosarajevo.ba. Hoće li u njoj biti otjelotvoren autor, Karim Zaimović? 
Spahić
: Da, on je jedan od likova u knjizi. Igrat će ga nekoliko glumaca, prvenstveno Ermin Bravo

Plakat za predstavu (u većoj rezoluciji pogledajte ga u fotogaleriji)

Radiosarajevo.ba: Osim što je kao osoba bio izuzetan, Zaimović je istovremeno bio i produkt jednog posebnog kolektivnog duha koji je vladao pred kraj osamdesetih među mladim ljudima okupljenim oko tadašnjeg Omladinskog programa Radio Sarajeva. Iz te 'škole' iznikli su i mnogi izuzetni pojedinci, između ostalog  i Aleksandar Hemon. Postoji li pandan tome u današnjem vremenu? 

Spahić: Čini mi se da ne postoji. Zbog toga je vrijedno raditi ovu predstavu i nove generacije upoznavati sa likom i djelom Karima Zaimovića. Mislim da je esencijalno da postoji takva vrsta uzora za mlade ljude. Ta vrsta širine obrazovanja, otvorenosti duha je nešto što se ne sreće često u bilo kojem vremenu, pa tako ni danas, kada ju je, čini mi se, još teže naći nego krajem osamdesetih. Tada je postojao jedan standard obrazovanja koji je zadavao minimum ispod kojeg se ne smije biti i iznad kojeg su samo izrastale razne ličnosti iz kulture i javnog života. Te ličnosti i dandanas, bilo da su u inostranstvu ili ovdje, na određeni način oblikuju naše društvo. Mislim da danas ne postoji sistem koji njeguje takve ljude. 

Karim je bio biće obrazovano u renesansnom smislu, enciklopedijski. U to vrijeme, bez ikakvih elektronskih medija koje bi mu omogućavali informacije, on je pisao sjajne kritike koje su bile relevantne po svjetskim standardima, bez pristupa informacijama koje mi imamo danas. Zato su nam važni su ljudi koji dođu da gledaju predstavu, mladi ljudi koji će uzeti knjigu, pročitati je i nastaviti da šire tu njegovu misiju

Radiosarajevo.ba: Možemo li i trebamo li, dakle, od Karima napraviti idola mlade generacije? 
Spahić
:  Apsolutno. I to ne bi trebalo imati veze sa njegovom tragičnom smrću, već sa njegovim opusom. On je ostavio knjige, priče, kritike, publicističke tekstove. Ostavio je nešto što on naziva "Svojim djelićem slagalice" i svako od nas bi trebao nastaviti slagati svoju slagalicu za ljepšu budućnost. 

"I upravo dok je u --- sati Karim Zaimović želio da završi emisiju tako što će Aleksandar ispaliti jednu nasumičnu granatu na grad, nasumični projektil kojeg je ispalio Aleksandar igrom slučaja našao je put do radijskog studija. Čudnovatom igrom sudbine, ne povrijedivši nikog drugog, uletio je u voditeljsku kabinu. To je bio kraj emisije, osamnaeste emisije "Josif i njegova braća" u kojoj je " (posljednji odlomak knjige)

Radiosarajevo.ba:  Zastrašujuća je simbolika zadnje pripovijetke u knjizi u kojoj autor govori o sebi i nagovještava svoju smrt. Kako je ona utjecala na vas?
Spahić:
 Dugo sam razmišljala, jer sam bila intimno vezana uz knjigu i prije no što sam počela raditi na predstavi. Dvoumila sam se koliko u predstavi treba biti njega, te autobiografske priče, a koliko knjige. Na kraju, fokusirala sam se na njegovo djelo, na "Tajnu džema od malina". Ali zadnja pripovijetka je važna za cjelokupnu strukturu predstave. Važna je, jer se radi o jednom mladom čovjeku koji pokušava da se kreativnošću izbori protiv strahovite destrukcije, i koji to uspijeva. To je, na određeni način, poruka cijele knjige i poruka predstave. 

Radiosarajevo.ba: Hvala na razgovoru i puno uspjeha predstavi! 

Plakate za predstavu i elemente scenografije razgledajte u našoj fotogaleriji. 

Radiosarajevo.ba
08.03.2013.

Svi plakati za predstavu 'Tajna džema od malina'

Svi plakati za predstavu 'Tajna džema od malina'

I prije zvanične premijere, dugoočekivana predstava 'Tajna džema od malina' u režiji Selme Spahić po kulturnoj zbirci pripovijedaka  Karima Zaimovića, ruši rekorde posjećenosti.  

Iz Sarajevskog ratnog teatra SARTR stigla je obavijest da su obustavljene rezervacije za sva četiri igranja predstave 'Tajna džema od malina' u mjesecu martu, uključujući i premijeru, zbog velikog interesa koji prevazilazi kapacitete gledališta za ovu predstavu. 

Iz SARTR-a mole sve one koji su rezervisali svoje ulaznice za 2. i 3. mart da ih podignu najkasnije u petak 1. marta do 15. sati, jer će u protivnom biti stavljene u prodaju. Opširnije informacije na broj telefona: 033 664 070. 
Istovremeno, autorski tim predstave obavlja zadnje pripreme za premijeru koja je najavljena za subotu 2. marta. Opširnije o ovoj neobičnoj predstavi koja će trajno obogatiti bh. teatarsku scenu čitajte na ovom linku
 
U našoj fotogaleriji pogledajte sve plakate koji su nastale za potrebe ove predstave. Crtač Dragan Rokvić na njima je oživio likove iz Karimovih pripovijedaka. 
Radiosarajevo.ba
08.03.2013.

BEZ NASLOVA

Kako su Karimovi savremenici doživjeli predstavu

Nakon samo dva zvanična izvođenja, Tajna džema od malina, u režiji Selme Spahić na tekst Karima Zaimovića već je stekla atribute najbolje poslijeratne bh. teatarske produkcije. 

Piše: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba

Mnogi koji su predstavu imali priliku pogledati protekli vikend, složit će se da je Tajna svojevrsno remek djelo koje u sebi ujedinjuje djelo dvoje genija - Karima Zaimovića, mladog erudite, pisca i novinara kojeg je ubila jedna od posljednjih granata koja je pala na opkoljeno Sarajevo, te Selme Spahić, koja se ovom predstavom učvrstila poziciju na vrhu redateljskih imena bivše Jugoslavije.

Glume: Snežana Alič, Alban Ukaj, Jasenko Pašić, Ermin Bravo, Adi Hrustemović i Benjamin Bajramović.
Dramatizacija i dramaturgija: Bojana Vidosavljević, Dario Bevanda i Adnan Lugonić.
Scenografija: Mirna Ler.
Kostimografija: Emina Hodžić Adilović
Muzika: Damir Imamović
Vizualni identitet/ animacije: Emina Kujundžić,
Scenski pokret: Branko Potočan,
VJ-ing: Edita Gazibara,
Dizajn: FABRIKA,
Ilusracija: Dragan Rokvić,
Producent predstave: Nihad Kreševljaković

Mnogobrojni autorski tim uspio je da magičnost, pseudo-dokumentarizam i osebujan humor Karimove naracije pretvori u uzbudljiva zbivanja i bajkovite slike na sceni, oko scene i iznad nje. Glumačka petorka pokazala je superiorne izražajne sposobnosti kroz pantomimu, pjevanje, sviranje, lebdenje i vratolomije na visećim platformama, glumeći pritom uvjerljivo, nadahnuto i predano.

Jedna od najvećih kvaliteta predstave Tajna džema od malina, koju publika posmatra iz ležeće poze udobno zavaljena na vrećama postavljenim umjesto stolica, je redateljičin (pre)bogati teatarski jezik. Zahvaljujući njemu, trosatni pozorišni komad pred očima publike protiče kao ubrzani film, koji svojom višeslojnošću ne dopušta ni da trepnete, a kamoli pogledate na sat.  

Rekli su o predstavi

Zamoljen da sa čitateljima Radiosarajevo podijeli utiske sa predsatve, Senad Pećanin, ratni urednik magazina Dani, čiji je suosnivač bio Karim Zaimović, kaže:

"Već dugo vremena malo je događaja u Sarajevu zbog kojih se čovjek može osjećati privilegiranim što živi u ovom gradu. E, jedan od takvih rijetkih događaja je pozorišna predstava Tajna džema od malina. Nakon ko zna koliko premijera, koje su pokazale da pravilo po kojem kvantitet prelazi u kvalitet ne važi kada je sarajevsko pozorište u pitanju, Selma Spahić je napravila fascinantnu predstavu kojom bi se ponosile i puno značajnije teatarske sredine. Iako Karimove žanrovski fantastične priče mogu predstavljati sve osim teksta pogodnog za inscenaciju, Selmi je pošlo za rukom da napravi pozorišni spektakl. Čestitke zaslužuje kako za odabir glumačkog ansambla, tako i za odabir svih ostalih, u ovoj predstavi izuzetno važnih suradnika; no, i svi oni, bez izuzetka, zaslužuju čestitke za jedinstven užitak koji su priredili publici, baš kao i SARTR i Nihad Kreševljaković koji su prevazišli producentske mogućnosti koje određuje skromni budžet ovog pozorišta. Svi koji vole pozorište, a propuste ovu predstavu, učiniće to na vlastitu štetu!" 

Vedrana Seksan, Karimova ratna kolegica iz magazina Dani, za naš portal kaže:

"Selma Spahić je sa cjelokupnim timom izvela alhemijsko pretvaranje knjige u predstavu. Čarobno, suptilno, dirljivo, duhovito, lucidno... I toliko emotivno da je nemoguće ne osjetiti ovu predstavu i kao tempiranu bombu, koja će vas prvo zavesti, a zatim potpuno rasturiti. Usuđujem se reći kako bi Karim uživao gledajući je."  

Adi Sarajlić, čiji se lik pominje i u predstavi, bio je ratni voditelj Radija Zid, u čijoj je programskoj shemi bila i Karimova autorska emisija Josif i njegova braća. Evo kako je Sarajlić doživio predstavu:     

"Teško mi je biti objektivan u vezi sa bilo čim što ima dodira sa Karimom, pa tako i sa ovom predstavom, ali bez obzira na to moram reči da je iz moje percepcije Tajna džema od malina napravila ogroman  iskorak u poimanju teatra u BiH. Dobili smo, rekao bih, školski primjer kako maštovito iskoristit svaki kvadratni metar pozorišta i kako zadržati pažnju publike skoro tri sata. Ekipa koja je radila na predstavi je uspjela da uhvati taj senzibilitet, to poigravanje sa ljudskim emocijama i bježanje u imaginaciju od surove realnosti koja je sa brda padala po nama svaki dan. Da je Karim živ mislim da bi mu bilo smiješno da rade predstavu po njegovoj priči, i vjerovatno bi mu komentar bio u stilu: 'Vidi na šta je spalo pozorište kad od mojih tekstova prave predstavu', ali kad bi je pogledao rekao bi: 'Jarane dobar su cirkus napravili od mojih priča'. Da smo je zajedno odgledali vjerovatno bi se smijali ko ludi, ovako mislim da sam bio jedan od rijetkih koji nije mogao ni da aplaudira na kraju predstave."

Karimova sestra Lajla Zaimović Kurtović je u svojstvu predstavnice Fondacije s njegovim imenom bila angažirana od samih početaka nastajanja predstave. Nakon premijere, Lajla Zaimović Kurtović za Radiosarajevo.ba rekla: 

"Za mene je predstava Tajna džema od malina zapravo Karim. I to ne samo zato što je to teatarska adaptacija njegove knjige, već zato što svojim konceptom, energijom i porukom, ova predstava potpuno predstavlja Karima - Karima kao osobu, Karima kao pisca i novinara, Karima kao strip zaljubljenika. Jako sam sretna i ponosna što sam od cijelog početka bila uključena u proces pripreme predstave i na taj način sjajnoj ekipi koja je radila na predstavi uspjela barem malo približiti Karima. Bilo je predivno posmatrati i pratiti kako Karimove priče oživljavaju u pokretima i riječima glumaca, a njegovo djelo nastavlja živjeti. Nadam se da će Tajna poslužiti kao inspiracija novim, mladim generacijama, i da će ih, barem donekle, u današnjem poremećenom sistemu društvenih vrijednosti, uspjeti zainteresirati za strip, umjetnost i književnost. Onako baš karimovski". 

Foto-dokumenti

Umjetnički fotograf  Velija Hasanbegović svojim je objektivom dokumentirao nastanak predstave od samih početaka. Ciklus fotografija koji počinje fotografijom posljednjeg Karimovog teksta objavljenog napisanog nekoliko dana prije no što će ga pogoditi granata, pogledajte na našoj fotogaleriji 

S obzirom da su za sva igranja Tajne džema od malina u mjesecu martu karte rasprodate, kontaktirali smo SARTR sa pitanjem kada će sarajevska publika ponovo imati priliku da je pogleda. Saznajemo da se planira nekoliko izvođenja u drugoj polovici aprila, a da će se za njih karte moći rezervirati već ove sedmice.   

Radiosarajevo.ba
04.03.2013.

Povratak tragača za tajnom džema od malina

Povratak tragača za tajnom džema od malina

Karim Zaimović, Tajna džema od malina, Magazin dani, Lica, Naši dani, Josif i njegova braća, SARTR, Snježana Mulić-Softić
Karima Zaimovića u redakciji magazina Dani 1993. godine fotografirao je Milomir Kovačević Strašni [Fondacija Karim Zaimović]

Ushićenje s kojim je Karim prihvatio stripove koje sam mu poklonila moglo se mjeriti jedino s ushićenjem Sarajlije kojem su usred rata javili da dođe u Caritas po paket sa brašnom, uljem i svijećama.

Piše: Snježana Mulić-Softić

Zoka, nisi Karimu odredio honorar za tekst!, viknula je s drugog kraja redakcije sekretarica, gledajući u tek oštampan primjerak Naših dana, a na kojem je glavni i odgovorni, samo koju minutu prije, pored svakog teksta, fotografije i ilustracije napisao cifre u dinarima, koje je ona kasnije trebala uplatiti autorima na račune za honorare.

Kako Karima nije bilo u redakciji, urednik je upitao: "Zna li ko, puši li onaj mali?"

Neko je rekao da puši, a Zoka je Ljilji, tako se zvala sekretarica, dobacio: "Vidi koliko košta Marlboro, pa mu dadni za jedno dvije-tri kutije."

Redakcijom se prolomio smijeh, tu negdje je ušao i Karim, a Lilja je sve prokomentirala otprilike ovako: "Djeca se kvare parama, pa te plaćamo cigarama."

Naravno, ovo je bila jedna od naših mnogobrojnih šala, ali redakciji Naših dana, tamo negdje krajem 1980-ih godina, zaista je bio problem uplatiti honorar novinaru Karimu Zaimoviću. Jer, on je bio dijete. A djeca nemaju žiro račun, jednako kao što nemaju ni ličnu kartu, sve dok ne napune 18.

Naš kolega Karim imao je jedva 14-15 godina, išao je u osnovnu školu, ili je možda tek krenuo u gimnaziju, i redovno dolazio na posao u Naše dane, gdje je pisao kritike stripa i filma, a prije toga, kad mu je bilo tek 13, objavljivao je u Licima, kultnom časopisu za kulturu.

Karim je ipak dobijao honorare, tako što su uplaćivani na račun njegove mame, a on je taj novac, u to sam sigurna, uglavnom trošio na knjige, ploče i stripove.

Živi Google

Karim je pisao kao da mu je to jedina zadaća u životu, a život sam zavisi od toga koliko će dobro to uraditi, pisao je takve kritike i eseje da je svrstavan u red najvećih autoriteta za strip u bivšoj Jugoslaviji, a ja sam, sa neskrivenim stidom, upravo od njega saznala da strip nije samo razbibriga u slikama, veliki odmor uz Alana Forda, Zagora ili Bleka Stenu, već ozbiljna umjetnost.

I dok smo se mi, neki i po desetak godina stariji od njega, tih godina bavili visokom politikom i tranzicijom društva, misleći kako na nama stoji vasiona, naš Bijeli Crnac, kako je Karima onako, čisto iz zafrkancije, zvao satiričar Julio Parker (pravim imenom Juso Prelo), ostajao je u svom svijetu lijepe književnosti, slikarstva, stripa i muzike.

Možda je sa strane izgledalo pomalo čudno, ali bardovima novinarstva tog doba bila je čast tog dječaka pozvati na piće na "kožno odjeljenje" (restoran u nekadašnjoj zgradi Oslobođenja, koji je to ime zaradio zbog kožnih fotelja i kauča), gdje je on svojom elokvencijom, odgojem i istančanim osjećajem za humor rušio sve generacijske barijere.

Naši dani su se ugasili negdje početkom višestranačja u Bosni i Hercegovini, a Karim je u međuvremenu odslužio vojsku, upisao Akademiju likovnih umjetnosti i napustio je, a onda započeo studij književnosti.

Ne znam samo kako im je promakla njegova priča o pomoći Saudijske Arabije herojskoj Bosni i Hercegovini u vidu gumenih minareta, koji se pri udaru granate samo poviju, a onda ponovo isprave i isprse pred neprijateljem.

Kad već dobije ličnu kartu i osobni bankovni račun, negdje sredinom 1994. godine srest ću ga ponovo, ovaj put u magazinu Dani, gdje je opet stigao prije mene, novinarke kojoj je trebao fakultet i 20 i kusur godina pa da propiše. A on, ne samo da je tada uveliko bio urednik u Danima, već je učestvovao u osnivanju te novine, kao i Fantoma slobode, u kojem je bio zamjenik glavnog i odgovornog urednika.

Duboko zarovljen u stripove i knjige, doimao se apolitičnim, ali svaka njegova priča, bilo da ju je ispričao na Radiju Zid, u serijalu "Josif i njegova braća", ili je objavio u nekom časopisu, to je demantirala. Bilo da je pisao o potrazi za tajnom formulom spravljanja džema od malina ili detektivskoj potrazi za mrežom podzemnih hodnika u Sarajevu gdje žive džinovski pacovi, Karim je zapravo pisao o politici, o onome šta ona u svojoj suštini nosi - korupciji, ideologijama, licemjerstvu...

Samo u priči Tajna džema od malina, na svega pet-šest stranica, on je prošao kroz povijest čovječanstva, protutnjao kroz njegove velike mitove i legende. Redajući činjenice vješto poput Googlea, ali u vrijeme kada Google nije ni postojao, Karim je, dok su mu nad glavom tutnjale granate, uz blijedi plamen svijeće, tragao za apsolutnom istinom i raskrinkavao one što su njome pokušavali ovladati.

O svemu tome je pisao idući kroz hodnike vlastite fantazije, tako je vješto pakujući da su mnogi upali u zamku i povjerovali da su njegove priče zapravo dokumenti. Tako su nedavno dva sarajevska revijalna magazina, bez ikakve sumnje u vjerodostojnost, objavili "ekskluzivne" tekstove o tome kako je Walt Disney inspiraciju za lik Šilje pronašao u Sarajevu u liku Jakoba Esailovića, što je zapravo izmišljeni lik iz Karimove priče Čovjek sa Šiljinim licem.

Ne znam samo kako im je promakla priča iz rata, kada je s Miljenkom Jergovićem, za satirični dodatak Danima, pisao o navodnoj pomoći Saudijske Arabije herojskoj Bosni i Hercegovini u vidu gumenih minareta, koji se pri udaru granate samo poviju, a onda ponovo isprave i isprse pred neprijateljem.

Odlazak u predstavu

Karim je bio biće koje se skoro hranilo umjetnošću. Kada bi ko u ratu imao priliku izaći van grada i pitao šta da mu donese, on je uvijek odgovarao isto - knjige i stripove.

Tako sam se i ja nekim čudom našla u Francuskoj, gdje sam na poklon dobila komplet specijalnog, tvrdo ukoričenog izdanja kultnog belgijskog stripa Avanture Tintina. Zagledala sam taj komplet, brat bratu težak dvije kile, i pomišljala da ga ostavim, a umjesto tog "tereta" na povratku u sarajevski pakao u kofer ubacim još pokoju konzervu. A onda sam se sjetila Karima.

Za nekoliko dana Tintin bio je u Karimovim rukama. Kad sam vidjela kako ga nestrpljivo prelistava dok mi se zahvaljuje, znala sam da mi druga Ćaba ne treba. Ushićenje koje je kod njega izazvao taj poklon moglo se mjeriti samo sa ushićenjem Sarajlije kojem su u to doba javili da dođe u Caritas ili Merhamet i preuzme paket s brašnom, uljem i svijećama.

Samo u jednoj priči, na svega pet-šest stranica, redajući činjenice kao da ih vadi iz Googlea, a kada Google nije ni postojao, Karim je protutnjao kroz povijest čovječanstva, tragao za apsolutnom istinom i raskrinkavao one što su njome pokušavali ovladati.

Karim je poginuo samo tri mjeseca prije zvaničnog završetka rata, u 24. godini. Za njegovu smrt saznala sam u Švicarskoj. Prvo što sam pomislila bilo je da se Karim samo šali, da je to jedna od njegovih fantazija, priča za koje će opet morat dokazivati da je izmišljena. Nažalost, ova je bila istinita.

A meni je, u beskrajnoj boli za kolegom koji je imao talenta, znanja i dara za tri galaksije, opet naumpala jedna epizoda iz redakcije.

Bila je zima 1994. godine, a u redakciji nas samo dvoje-troje, šporet i pretis lonac, u kojem je jedna kolegica povremeno kuhala ručak i nosila ga kući. Taj dan pravila je grah i, prije nego je istresla svu sadržinu iz kesice, upitala je hoće li neko da mu "ga razbaci". Ja nisam bila zainteresirana, pa je pitala Karima.

Ne dižući pogled sa kompjutera, rekao je: "Ne treba, sve znam, ionako ću brzo umrijeti."

Opet neka njegova fantazija, pomislila sam, a on je dodao: "Stvarno, jedna Ciganka mi je gledala u grah i rekla da ću umrijeti u 24. godini." I nastavio je pisati.

Grah je, malo iza toga, završio u pretis loncu.

A gdje je Karim, gdje je, što bi rekao Ivan Lovrenović, ono najbolje što je Sarajevo imalo?

Eno ga gore, na Džidžikovcu, u Sarajevskom ratnom teatru. Ima 24 godine i sa svojim prijateljem Nihadom Kreševljakovićem, sa Selmom Spahić, sjajnom rediteljkom, glumcima Snežanom Alič, Albanom Ukajem, Jasenkom Pašićem, Erminom Bravom, Adijem Hrustemovićem, Benjaminom Bajramovićem, s Damirom Imamovićem i mnogim drugim blistavim momcima i djevojkama koji su Tajnu džema od malina pretvorili u fascinantnu teatarsku predstavu, od subote navečer, iz noći u noć, nastavlja traganje za originalnom formulom, koja datira još iz "praskozorja ljudskog postanka".

Izvor: Al Jazeera

04.03.2013.

Kako su Karimovi savremenici doživjeli predstavu

Kako su Karimovi savremenici doživjeli predstavu

Nakon samo dva zvanična izvođenja, Tajna džema od malina, u režiji Selme Spahić na tekst Karima Zaimovića već je stekla atribute najbolje poslijeratne bh. teatarske produkcije. 

Piše: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba

Mnogi koji su predstavu imali priliku pogledati protekli vikend, složit će se da je Tajna svojevrsno remek djelo koje u sebi ujedinjuje djelo dvoje genija - Karima Zaimovića, mladog erudite, pisca i novinara kojeg je ubila jedna od posljednjih granata koja je pala na opkoljeno Sarajevo, te Selme Spahić, koja se ovom predstavom učvrstila poziciju na vrhu redateljskih imena bivše Jugoslavije.

Glume: Snežana Alič, Alban Ukaj, Jasenko Pašić, Ermin Bravo, Adi Hrustemović i Benjamin Bajramović.
Dramatizacija i dramaturgija: Bojana Vidosavljević, Dario Bevanda i Adnan Lugonić.
Scenografija: Mirna Ler.
Kostimografija: Emina Hodžić Adilović
Muzika: Damir Imamović
Vizualni identitet/ animacije: Emina Kujundžić,
Scenski pokret: Branko Potočan,
VJ-ing: Edita Gazibara,
Dizajn: FABRIKA,
Ilusracija: Dragan Rokvić,
Producent predstave: Nihad Kreševljaković

Mnogobrojni autorski tim uspio je da magičnost, pseudo-dokumentarizam i osebujan humor Karimove naracije pretvori u uzbudljiva zbivanja i bajkovite slike na sceni, oko scene i iznad nje. Glumačka petorka pokazala je superiorne izražajne sposobnosti kroz pantomimu, pjevanje, sviranje, lebdenje i vratolomije na visećim platformama, glumeći pritom uvjerljivo, nadahnuto i predano.

Jedna od najvećih kvaliteta predstave Tajna džema od malina, koju publika posmatra iz ležeće poze udobno zavaljena na vrećama postavljenim umjesto stolica, je redateljičin (pre)bogati teatarski jezik. Zahvaljujući njemu, trosatni pozorišni komad pred očima publike protiče kao ubrzani film, koji svojom višeslojnošću ne dopušta ni da trepnete, a kamoli pogledate na sat.  

Rekli su o predstavi

Zamoljen da sa čitateljima Radiosarajevo podijeli utiske sa predsatve, Senad Pećanin, ratni urednik magazina Dani, čiji je suosnivač bio Karim Zaimović, kaže:

"Već dugo vremena malo je događaja u Sarajevu zbog kojih se čovjek može osjećati privilegiranim što živi u ovom gradu. E, jedan od takvih rijetkih događaja je pozorišna predstava Tajna džema od malina. Nakon ko zna koliko premijera, koje su pokazale da pravilo po kojem kvantitet prelazi u kvalitet ne važi kada je sarajevsko pozorište u pitanju, Selma Spahić je napravila fascinantnu predstavu kojom bi se ponosile i puno značajnije teatarske sredine. Iako Karimove žanrovski fantastične priče mogu predstavljati sve osim teksta pogodnog za inscenaciju, Selmi je pošlo za rukom da napravi pozorišni spektakl. Čestitke zaslužuje kako za odabir glumačkog ansambla, tako i za odabir svih ostalih, u ovoj predstavi izuzetno važnih suradnika; no, i svi oni, bez izuzetka, zaslužuju čestitke za jedinstven užitak koji su priredili publici, baš kao i SARTR i Nihad Kreševljaković koji su prevazišli producentske mogućnosti koje određuje skromni budžet ovog pozorišta. Svi koji vole pozorište, a propuste ovu predstavu, učiniće to na vlastitu štetu!" 

Vedrana Seksan, Karimova ratna kolegica iz magazina Dani, za naš portal kaže:

"Selma Spahić je sa cjelokupnim timom izvela alhemijsko pretvaranje knjige u predstavu. Čarobno, suptilno, dirljivo, duhovito, lucidno... I toliko emotivno da je nemoguće ne osjetiti ovu predstavu i kao tempiranu bombu, koja će vas prvo zavesti, a zatim potpuno rasturiti. Usuđujem se reći kako bi Karim uživao gledajući je."  

Adi Sarajlić, čiji se lik pominje i u predstavi, bio je ratni voditelj Radija Zid, u čijoj je programskoj shemi bila i Karimova autorska emisija Josif i njegova braća. Evo kako je Sarajlić doživio predstavu:     

"Teško mi je biti objektivan u vezi sa bilo čim što ima dodira sa Karimom, pa tako i sa ovom predstavom, ali bez obzira na to moram reči da je iz moje percepcije Tajna džema od malina napravila ogroman  iskorak u poimanju teatra u BiH. Dobili smo, rekao bih, školski primjer kako maštovito iskoristit svaki kvadratni metar pozorišta i kako zadržati pažnju publike skoro tri sata. Ekipa koja je radila na predstavi je uspjela da uhvati taj senzibilitet, to poigravanje sa ljudskim emocijama i bježanje u imaginaciju od surove realnosti koja je sa brda padala po nama svaki dan. Da je Karim živ mislim da bi mu bilo smiješno da rade predstavu po njegovoj priči, i vjerovatno bi mu komentar bio u stilu: 'Vidi na šta je spalo pozorište kad od mojih tekstova prave predstavu', ali kad bi je pogledao rekao bi: 'Jarane dobar su cirkus napravili od mojih priča'. Da smo je zajedno odgledali vjerovatno bi se smijali ko ludi, ovako mislim da sam bio jedan od rijetkih koji nije mogao ni da aplaudira na kraju predstave."

Karimova sestra Lajla Zaimović Kurtović je u svojstvu predstavnice Fondacije s njegovim imenom bila angažirana od samih početaka nastajanja predstave. Nakon premijere, Lajla Zaimović Kurtović za Radiosarajevo.ba rekla: 

"Za mene je predstava Tajna džema od malina zapravo Karim. I to ne samo zato što je to teatarska adaptacija njegove knjige, već zato što svojim konceptom, energijom i porukom, ova predstava potpuno predstavlja Karima - Karima kao osobu, Karima kao pisca i novinara, Karima kao strip zaljubljenika. Jako sam sretna i ponosna što sam od cijelog početka bila uključena u proces pripreme predstave i na taj način sjajnoj ekipi koja je radila na predstavi uspjela barem malo približiti Karima. Bilo je predivno posmatrati i pratiti kako Karimove priče oživljavaju u pokretima i riječima glumaca, a njegovo djelo nastavlja živjeti. Nadam se da će Tajna poslužiti kao inspiracija novim, mladim generacijama, i da će ih, barem donekle, u današnjem poremećenom sistemu društvenih vrijednosti, uspjeti zainteresirati za strip, umjetnost i književnost. Onako baš karimovski". 

Foto-dokumenti

Umjetnički fotograf  Velija Hasanbegović svojim je objektivom dokumentirao nastanak predstave od samih početaka. Ciklus fotografija koji počinje fotografijom posljednjeg Karimovog teksta objavljenog napisanog nekoliko dana prije no što će ga pogoditi granata, pogledajte na našoj fotogaleriji 

S obzirom da su za sva igranja Tajne džema od malina u mjesecu martu karte rasprodate, kontaktirali smo SARTR sa pitanjem kada će sarajevska publika ponovo imati priliku da je pogleda. Saznajemo da se planira nekoliko izvođenja u drugoj polovici aprila, a da će se za njih karte moći rezervirati već ove sedmice.   

Radiosarajevo.ba
02.03.2013.

PRVE REAKCIJE NAKON GENERALNE PROBE "TAJNE DŽEMA OD MALINA"

Ovdje su neki od FB komentara nakon gledanja predstave TAJNA DZEMA OD MALINA, rediteljice Selme Saphić u produkciji Sarajevskog ratnog teatra, Fondacije Karim Zaimović, Festivala MESS i WARM centra:

  • e ovo je stvarno nešto posebno što ću dugo dugo pamtiti ...spektakularna predstava u čast dobrog duha Sarajeva - Karima Zaimovića... još jednom 'BRAVOOOOOO!!!' za glumce, Selmu, čitavu ekipu, SARTR i naravno Karima...about an hour ago · Like · 3
Sarajevski Ratni Teatar Sartr,
kapa do poda za najbolju predstavu što ikad u životu pogledah i hommage čovjeku za kojeg nijedan opis nije dovoljan.. Svaka čast tehničkoj i glumačkoj ekipi i rediteljici, ono što ste napravili - konceptualno, dramaturški, izvedbeno i duhovno, prosto je nenadjebivo.
@[189293927863491:274:Sarajevski Ratni Teatar Sartr], @[616530297:2048:Nihad Kresevljakovic], @[522867773:2048:Latifa Imamović], kapa do poda za najbolju predstavu što ikad u životu pogledah i hommage čovjeku za kojeg nijedan opis nije dovoljan.. Svaka čast tehničkoj i glumačkoj ekipi i rediteljici, ono što ste napravili - konceptualno, dramaturški, izvedbeno i duhovno, prosto je nenadjebivo.
Vesna Andree Zaimovic
Pretpremijera Tajne džema od malina- nešto najdivnije što sam ikada gledala u pozorištu. Selma Spahić je svojim talentom, maštom, kreativnošću i umijećem učinila da Karim Zaimović oživi. Čestitke cijelom timu!

01.03.2013.

NISAD SELIMOVIC - OSLOBOĐENJE

KARIM ZAIMOVIĆ: TAJNA ŽIVOTA JEDNOG HEROJA

Nastavak borbe protiv duhovne destrukcije (FOTO)

U do sada najzahtjevnijoj produkciji Sarajevskog ratnog teatra, ansambl ove kuće donosi priču koja je više od obične dramatizacije jedne knjige





Foto: S. GUBELIĆ

Sa jučerašnje konferencije za novinare

FOTO GALERIJA 9

Mnogi su ga znali, mnogi su govorili i pisali o njemu, a neki od nas i živjeli s njim vrijeme koje za život nimalo lagano nije bilo. U odsustvu ičega materijalnog i osnovnih životnih potrepština, Karim Zaimović se okrenuo jedinoj stvari kojoj je mogao - svojoj mašti.

Vrijeme opsade i jeste bilo tako. Prazno i šuplje. Ljudi su ili čitali ili pisali da bi ostali koliko-toliko čitavi i samosvjesni. Izbor između stripa ili knjige bio je nekada jedini mogući. Iščitavanje već poznatih redaka ili proučavanje svakog kaiša napamet znanih epizoda stripa postala je svakodnevnica.

Inspiracija mladim ljudima

Karim Zaimović je dobro znao kako to izgleda. Samo, u njegovom slučaju, on je to znao i prenijeti svima ostalima, nekada zadivljujuće živo i perfektno precizno. Njegove kolumne u magazinu Dani su bile genijalne, a plodove vlastite mašte koje je pretakao u kratke priče davale su nadu da duh u ratu nikad ne umire.

Upravo te priče su uokvirene nakon njegove pogibije od agresorske granate, pred sami kraj rata, u zbirku nazvanu "Tajna džema od malina". Knjiga je postala instant-hit, Sarajlije su se prepoznavale u ulicama i fiktivnim doživljajima inspirisanim itekako stvarnim činjenicama. Ko god se dotakao "Tajne", na njemu je ostavila dubok trag, a za Nihada Kreševljakovića, svojevrsnog čuvara sarajevskog duha, Zaimovićeva knjiga postala je inspiracija za još jednu, do sada produkcijski najzahtjevniju predstavu, bez daljnjeg,  najvitalnijeg bh. pozorišta - SARTR-a.

- Karim Zaimović je heroj ovog grada, kazao je Kreševljaković na jučerašnjoj konferenciji za medije, što su i mnogi akteri iste ponovili.

- On je izuzetno važan kao inspiracija mladim ljudima i iskreno se nadam da će ova predstava uspjeti u toj nakani - da s njom pokušamo održati vitalnost tog duha, koji je u ratu pokazao svoju najveću zrelost. Kada je bilo najgore i kada je situacija bila bezizlazna, Karim nam je svima pokazao kako se može boriti protiv tame koja nas je okruživala, dodao je Kreševljaković.

Iako je jučer Sarajevo bilo okupano kišom, sivo i monotono kako samo Sarajevo može biti, u SARTR-u, na vrh jedne od strmih ulica Mejtaša okupilo se više novinara no što ih je ikada bilo na promociji jedne teatarske predstave. Kao da svi kolektivno osjećaju Karima i njegovu zaostavštinu Sarajevu. Sve je bilo onako kako bi se i njemu svidjelo - u pozadini plakati za predstavu ali u strip-fazonu, sa ilustracijama Dragana Rokvića, priča se o tome kako neljudi ubijaju kulturu, a ljudi je spašavaju. Kao što je činio i on, samo su neljudi promijenili svoje metode i lica.

- Mi smo svjedoci strategije ubijanja duhovnosti i kulture u ovom gradu. Dok je u ratu cvjetala, duhovnost se sada sistematski ubija. Ovo je naš način borbe protiv te destrukcije i naš način odnosa prema surovoj stvarnosti, govori Ermin Bravo, jedan od glumaca koji nastupaju u predstavi.

Publika koja leži

Cijela filozofija predstave je potpuno neobična, i dramaturzi, Bojana Vidosavljević, Dario Bevanda i Adnan Lugonić imali su pune ruke posla. Bilo je vrlo teško pretočiti sve priče, a nisu se željeli fokusirati samo na jednu. Upravo zato skoro cijeli muški ansambl u jednom od segmenata tumači Karima, a specifičnost je i što publika na predstavi ne sjedi no - leži. Dakle, djevojke - ne oblačite suknjice.

Predstava koja će sigurno ostaviti dubok trag na teatarskoj sceni ne samo Sarajeva, no cijele Bosne i Hercegovine i regiona, svoju premijeru u subotu, 2. marta, za koju su ulaznice već odavno rasprodate. Ali, ne žalite, jer će reprize biti izvedene i u naredna tri dana (3, 4. i 5. mart) u 20 sati.

Karim nije bio

- Muzika je bila veoma važan dio života Karima Zaimovića. Mi smo u predstavu pokušali staviti dio muzike iz njegovog života i ono što je njemu bilo značajno. On je bio čovjek koji je imao izuzetno znanje o stvarima koje su ga zanimalne, tako da ako je on objavio tekst o recimo Pet Shop Boysima, većina ljudi bi otišla i poslušala o čemu se radi. Karim nije bio tzv. fake heroj, on je stvarno znao o čemu govori i piše, kazao je autor muzike za predstavu Damir Imamović.

 

TAJNA DŽEMA OD MALINA U SARAJEVSKOM RATNOM TEATRU
<< 03/2013 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31